Uzmemo li geografsku kartu Hrvatske i bacimo pogled na srednjodalmatinsko otočje, zapadno od otoka Brača uočavamo nevelik, relativno dobro razvijen otok Šoltu. Istočno od ovog otoka nalazi se otok Brač a zapadno je Drvenik Veliki. Jugoistočno je Hvar, a sjeverno je Split. Šolta spada medu srednjodalmatinske otoke. Leži u središnjem djelu Jadranskog mora, uz njegovu istočnu obalu. Od obale Maranske lagune (u kopno najuvučeniji dio Jadrana) na sjeverozapadu udaljena je oko 360 km, a od Otrantskih vrata (granica Jadrana i Sredozemnog mora) na jugoistoku oko 390 km. Talijanska obala udaljena je 185 km a naše kopno 10,7 km (Uranjica). Ovaj otok je od Splita udaljen 15 km ili oko 9 nautičkih milja.

Od kopna na sjeveru dijeli je Splitski kanal, od otoka Brača na istoku uzana Splitska vrata (0,7 km) a od otoka Drvenika Velog na zapadu Šoltanski kanal (3,5 km). Sjeverno od Šolte je (polu) otok Čiovo (udaljen 7,3 km) jugoistočno otok Hvar (14,5 km) i južno otok Vis (29 km).
Šolta je duga 19 km (od rta Livka na istoku otoka otvorenog na Braču do rta Obinuški bok na zapadu). Najveća širina je od poluotoka Rata na istočnoj strani uvale Nečujma do poluotoka na zapadnoj strani uvale Senjska i iznosi 4,9 km. Pruža se u smjeru zapad-sjeverozapad-jugoistok. Obalna linija otoka duga je 73,1 km. Šolta se sastoji od glavnog kopna otoka te 7 malih otočića ispred zapadne luke Maslinica.

Površina Šolte iznosi 57,886 km2 a s otočićima koji leže ispred uvale Maslinica (Polebrnjak, Saskinja, Balkun, Kamik, Šarac, Grmej, Stipanska) 58,875 km2. Prema površini nalazi se na 13. mjestu medu našim otocima a ubraja se u srednje velike Dalmatinske otoke. Od Šolte su prostraniji Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Rab, Vis, Lošinj, Pašman a od obalnih otoka manji su Čiovo i Drvenik Veli.

Geografski položaj otoka Šolte, na Jadranu, posebno njezin smještaj u sklopu otoka Srednje Dalmacije daje Šolti izuzetno mjesto na Splitskom pomorskom području, kojemu otok gravitira. Razvitak i perspektiva pomorskih djelatnosti na Jadranu, posebno nautičkog turizma, sportsko rekreativnog ribarenja te ostalih turističkih ponuda uvelike ovisi, naravno, o njegovom položaju.

Istočnojadranska eumediteranska zona obuhvaća najveći dio naše obale i pruža se od južne Istre i kvarnerskih otoka do Albanije. U nju, dakle, spada i Šolta, koju također preuzima sva obilježja klime koju nameće ova zona. Karakteristična su, dakle, duga i veoma topla ljeta, skoro potpuno suha bez oborina, nasuprot kojeg stoje hladne zime s dosta kiše te učestalim jugom i burom.

Odlika "Šoltanskog" ljeta su još i vrlo visoke temperature zraka (preko 30°C) i mora (21°C - 22°C). Srednja temperatura srpnja u hladu iznosi oko 30°C što je temperaturni maksimum. Temperatura postepeno pada tijekom VIII, IX i X mjeseca. U studenom i prosincu je ujednačena (oko 15°C), a najniža je u siječnju (10°C) što predstavlja temperaturni minimum.

Šolta sa srednjom godišnjom temperaturom zraka od 16°C i srednjom količinom oborina od 807 mm pripada srednjem toplom i suhom području, dakle, području ugodnom za življenje i nadasve pogodnom za procvat turizma. Što se vjetrova tiče najupečatljiviji su kao i na cijelom Jadranu jugo, bura i maestral.

Iako je povijest u svom dugogodišnjem nizanju događaja izbrisala prave razloge iskonskog imenovanja ovog prelijepog otoka, stvorene su dvojnehipoteze od kojih su mnoga samo puka nagađanja. Najprihvatljivija hipoteza je profesora Mira A. Mihovilovića koji današnje ime otoka veže uz njegov grčki naziv Olynthia (što u prijevodu znači nesazrela smokva) a puni bi naziv bio Nesos Olyntha (nesos - otok). Nakon više vjekova postepeno su otpadali prvi slogovi imena a staro je ime bilo već zaboravljeno. Dakle, ostalo je samo ime Solyntha. Grčko se slovo "y" izgovaralo "u" tako se Solyntha izgovarala Soluta.

Daljnjim tijekom povijesti i dolaskom Rimljana došlo je do latinizacije imena. Izgovor ostaje isti, ali značenje se mijenja. Soluta je tada značila odriješen, nevezan, od kopna odvojen otok. Upravo je ovo važno za današnje ime otoka jer su nam današnje ime nametnuli Mlečani kad su postali gospodari današnje obale.

Naime, oni su ga našli u rimskom toponimu Soluta, a kako se latinsko slovo "u" redovito pisalo kao "v" ne može biti naglašeno, naglasak prelazi na prvi slog a "u" odnosno "v" otpada. Ostalo je Solta (tako je pišu šoltanske župne matice do 1679. godine, a i Splitski statut iz XIV st.). Pod utjecaj talijanskog jezika slovo "s" na početku imena dobiva mekan izgovor a Hrvati su ga na to kroatizirali u Šoltu!

No, Šolta ima još jedan, manje poznati naziv a to je "Sulet". Do tog je naziva došlo u u II stoljeću kada su Hrvati došavši u Dalmaciju čuli od starosjedilaca raznovrsna imena za isti otok (Solenta, Solentia, Soluta). Oni su prvi dio riječi izgovarali "su", a drugi "lent" dakle "Sulent" što je u hrvatskim ustima preraslo u "Sulet".

Ime Šolta je prevladalo zbog toga što su austrougarski hidrografski stručnjaci u XIX stoljeću na karte prenijeli većinom talijanske toponime. Tako je s geografskih mapa, a poslije i iz prakse, nestalo ime "Sulet" a do danas se zadržalo ime "Šolta". Važno je napomenuti da se ipak i dan danas učenike na Šolti podsjeća na ime "Sulet", a slična prezimena (Sule) učestala su i dan danas na ovom nevelikom otoku.

(IZVOR: TZ ŠOLTA)